- Industry: Economy; Printing & publishing
- Number of terms: 15233
- Number of blossaries: 1
- Company Profile:
Klub najrazvijenijih industrijskih zemalja smješten u Parizu. Utemeljen je 1961. godine nastavljajući se na Organizaciju europske ekonomske suradnje (OEEC) koja je utemeljena u sklopu Marshallovog plana. Do 2003. njeno članstvo je poraslo na 30 zemalja s početnih 20. Sve skupa, zemlje OECD-a proizvode dvije trećine svjetskih dobara i usluga. OECD pruža političku parlaonicu za vlade države. Izrađuje šumu dokumenata u kojima se tematiziraju razne teme iz područja javnih politika, kao i složene empirijske analize. Također izdaje izvještaje o ekonomskim rezultatima pojedinačnih zemalja koji uglavnom sadrže mnoštvo vrijednih informacija, čak i ako su rijetko kritične kad se radi o politikama provedenim od vlada zemalja članica.
Industry:Economy
Ekonomija koja dozvoljava nesmetani protok ljudi, kapitala, dobara i usluga preko državne granice; predstavlja suprotnost zatvorenoj ekonomiji.
Industry:Economy
Tamo gdje uobičajena pravila zemlje prebivališta ne vrijede. Može se bukvalno nalaziti izvanteritorijalno, kao u slučaju kad investitori prebacuju svoj novac u porezna utočišta na Karibima. Ili se može samo odnositi na zakonsku izvanteritorijalnost, kao u slučaju određenih financijskih transakcija koje se odvijaju, recimo, unutar londonskog Cityja, na koje se s regulatorne perspektive gleda kao da se radi o fizičkoj izvanteritorijalnosti.
Industry:Economy
Tvrdnja koju želimo testirati. U ekonometriji, ekonomisti često počinju s nultom hipotezom u kojoj se tvrdi da je određena varijabla jednaka određenom broju, zatim se provodi obrada podataka kako bi se vidjelo da li se tvrdnja može potvrditi ili odbaciti u skladu s konceptom statističke značajnosti.
Izabrana nulta hipoteza često je suprotnost onome što voditelj eksperimenta zapravo vjeruje; postavlja se kako bi se kroz podatke mogla pokazati njena neistinitost.
Industry:Economy
U 1993., SAD, Meksiko i Kanada pristali su na smanjivanje trgovinskih prepreka između svojih ekonomija. Formiranje ovog regionalnog trgovinskog područja bilo je predmet kritike mnogih političara u sve tri zemlje. Osobito se strahovalo u SAD-u i Kanadi da će NAFTA dovesti do gubitka poslova na domaćem tržištu zbog jeftinijih lokacija u Meksiku. U godinama koje su slijedile, mnoge studije pokazale su da ekonomski dobici sporazuma prevladavaju nad bilo kakvim gubicima.
Industry:Economy
Iako se takva udruženja postojala kroz generacije (početkom 1800-ih, udruga British and Foreign Anti-Slavery Society odigrala je važnu ulogu u ukidanju zakona o ropstvu), suvremene socijalno-ekonomske promjene dale su novi život ovim tipično voluntarističkim, neprofitnim, "tematski orijentiranim" organizacijama. Kao pojave koje su pridonijele razvoju nevladinih organizacija možemo navesti: raspad komunizma, širenje demokracije, tehnološke promjene i ekonomsku integraciju (ukratko, globalizacija). Sama globalizacija produbila je mnoštvo problema vezanih uz okoliš, ljudska prava, prava radnika, potrošača, i tako dalje. Demokratizacija i tehnološki proces revolucionalizirati su način na koji se civilno stanovništvo može udružiti i izražavati svoje nezadovoljstvo. Državne vlasti trpjele su oštre kritike od strane nevladinih udruga. Međutim, moguće je tvrditi da su međunarodne institucije kao što je Svjetska banka, MMF, agencije UN-a i Svjetska trgovinska organizacija (WTO) pretrpjele više kritike zbog svog neposjedovanja političke moći. Mali broj parlamentaraca naći će se na direktnom udaru MMF-a ili WTO-a, ali svaki političar izlaže se pritisku civilnih udruga raznih interesnih usmjerenja. Kad se tome doda loš javni imidž koji su ti tehnokrati, bezlični birokrati stekli, nije čudno da su postali omiljene mete "rojeva" nevladinih udruga. Način na koji političke vlasti i međunarodne organizacije odgovaraju na zahtjeve nevladinih organizacija može imati velike implikacije, uključujući i za ekonomije svijeta. Jednaku važnost predstavljat će način na koji će nevladine organizacije odgovoriti na zahtjeve za pojačanim nadzorom i zabrinutost vezanu uz pitanja o stupnju njihove transparentnosti, i kome odgovaraju za svoj rad.
Industry:Economy
Kontroverzna fraza koja zapravo označava najnižu stopu nezaposlenosti kod koje može postojati ravnoteža na tržištu rada. Kejnezijanci, potaknuti Phillipsovom krivuljom, pretpostavili su da državna vlast može smanjiti stopu nezaposlenosti ako je spremna na prihvaćanje malo više inflacije. Ipak, ekonomisti kao Milton Friedman tvrdili su da je pretpostavljena trgovina inflacije-za-poslove zapravo zamka. Vlade koje su tolerirale višu stopu inflacije u nadi da će time smanjiti nezaposlenost, otkrit će zapravo da se nezaposlenost samo kratko spustila prije negoli se vrati na prijašnju razinu dok će inflacija rasti i ostati visoka. Umjesto toga, oni su tvrdili da nezaposlenost ima ravnotežnu ili prirodnu stopu koja nije određena količinom potražnja već strukturom tržišta poslova. To je najniža razina nezaposlenosti kod koje inflacija može ostati stabilna. Kad je nezaposlenost iznad prirodne stope, potražnja se može potencijalno povećavati kako bi je se približilo prirodnoj stopi, ali svaki pokušaj dodatnog smanjivanja vodit će do ubrzanog rasta inflacije. Zato je prirodna stopa također poznata kao stopa nezaposlenosti koja ne ubrzava inflaciju, ili NAIRU. Od samog početka, NAIRU je postala sinonim za gledište prema kojem makroekonomska politika ne može obuzdati nezaposlenost. Često se upotrebljavala kao opravdanje za političku neaktivnost, čak i kad je nezaposlenost narasla na više od 10 posto u industrijskim zemljama tijekom 1980-ih i 1990-ih, iako su među ekonomistima postojale značajne razlike u procjenama NAIRU-a. U novije vrijeme, ekonomisti su u potrazi za načinima smanjivanja nezaposlenosti počeli postavljati pitanje da li, i pod kojim okolnostima, se prirodna stopa može promijeniti. U većini odgovora naglašavala se potreba stvaranja uvjeta za zapošljavanje većeg broja ljudi uz postojeću razinu plaća, osobito povećanje fleksibilnosti tržišta poslova. Među ekonomistima i dalje postoji neslaganje oko određivanja NAIRU stope nezaposlenosti u nekom specifičnom vremenskom periodu, ali nitko više ne misli da je prirodna stopa fiksna veličina. Doduše, neki su mišljenja da ovaj koncept uopće nije smislen.
Industry:Economy
Kad nastane monopol zbog toga što je efikasnije da jedna tvrtka pruža usluge za čitavo tržište nego što bi bio slučaj s njih dvije ili više, a razlog tome je postojanje određenih ekonomija opsega na tom tržištu.
Poznati primjer je distribucija vode u kojem glavni trošak predstavlja izgradnja cjevovoda za dopremanje vode. Jedna tvrtka može odraditi posao s nižim prosječnim troškovima po kupcu nego dvije tvrtke sa suparničkim vodovodnim mrežama. Monopoli mogu nastati i umjetnim putem kad neka tvrtka stekne pravo vlasništvo nad nekim resursom koji je esencijalan za proizvodnju nekog dobra ili usluge, ili kad državna vlast ovlasti neku tvrtku da bude jedini proizvođač. Drugi umjetni monopoli mogu se razviti kad neka tvrtka efikasnije radi od svojih suparnika zbog razloga različitih od ekonomije opsega. Za razliku od drugih vrsta monopola, kod prirodnih monopola postoji mala šansa da će biti izbačeni s tržišta zbog novih uspješnijih sudionika. Iz tog razloga postoji potreba regulacije kod prirodnih monopola radi zaštite njihovih zatočenih potrošača.
Industry:Economy
Skraćenica za sve što je proizvedeno, zarađeno ili potrošeno u nekoj zemlji (vidi GDP i GNP).
Industry:Economy
Ukupna zaduženost vlade neke zemlje (uključujući središnju i lokalnu vlast). Često se opisuje kao teret, iako javni dug može predstavljati ekonomsku korist(vidi uravnotežen proračun, fiskalna politika i zlatno pravilo). Ali istina je i da dug stvoren za jedne generacije može postati težak teret za sljedeće generacije, osobito ako posuđeni novac nije mudro investiran. Nacionalni dug je ukupan novčani iznos za koji se država zadužila i koji tek treba biti isplaćen; u potpunosti se razlikuje od godišnjeg proračunskog deficita. Američka vlada se 1999. hvalila s velikim proračunskim viškom, iako je zemlja i dalje imala nacionalni dug jednak gotovo polovici svog GDP-a.
Industry:Economy
